Mesec frankofonije: Jedna zaboravljena slika Nikole Pusena
Jedna zaboravljena slika Nikole Pusena – kako je mitološka predstava Venere i Adonisa stigla od baroknog Rima u 17. veku, do Beograda u 20. veku?
Kada je kralj Aleksandar Karađorđević sagradio kraljevsku rezidenciju na Dedinju u Beograu 1929. godine, kao novo sedište vlasti nedavno proglašene Kraljevine Jugoslavije, istovremeno je postavio i temelje onoga što će postati značajna umetnička kolekcija. Istorija ove zbirke počinje s izgradnjom Kraljevskog dvora na Dedinju (koji projektuju arhiekti Živojin Nikolić i Nikolaj Krasnov) i Belog dvora na istom imanju (završen 1936. godine; projektant arhitekta Aleksandar Đorđević), i priča o njoj traje sve do današnjih dana.
Ovo predavanje posvećeno je slici Nikole Pusena Venera i Adonis, jednoj od pet slika francuskih autora koje spadaju u takozvane „spavače“, odnosno čije boravište, ili identitet, nisu poznato javnosti. Jedna verzije te slike nalazi se u Beogradu u sastavu Državne umetnike kolekcije. Tokom svoje istorije u DUK slika je dugo smatrana samo kopijom nekog umetnika iz Pusenovog kruga, radjenoj po ugledu na mnogo poznatiju verziju iste scene koja se nalazi u Kimbel muzeju u Teksasu (SAD). Tokom ovog predavanja videćete najnovija otkrića koja su pokazala da je zapravo naša slika jedna od TRI verzije koje je Pusen stvorio za bogato i kompleksno umetničko tržište
Naša slika vodiće nas od bogatog trgovca iz baroknog Rima, Đovanija Stefana Rokataljate i Pusenovog prvog pokrovitelja Kasijana Dal Poca, do velikih londonskih kolekcionaran i kroz zbirke Vilijama Ponsonbija, drugog erla od Besboroa (1704-1793), velikog kolekcionara starina i važnog člana Društva ljubitelja umetnosti, ili lorda admirala Vilijama Valdgrejva, prvog barona Redstoka (1783-1825), koji je posedovao jednu od najboljih zbirki tog vremena. Na kraju će nas dovesti tridesetih godina devetnaesog veka do kuće Delamir u Češiru i porodice Vilbraham, u čijim će kolekcijama slika ostati gotovo sto godina. Tokom dvadesetog veka prvi put će krenuti na put ka Beogradu gde ćemo upoznati jednu značajnu ličnost, kneza Pavla Karađorđevića (1893-1976), koji je sliku nabavio za kraljevsku rezidenciju gde se i danas nalazi, čudom neoštećena ali sasvim zaboravljena.
Predavanje drži: prof. dr Jelena Todorović, istoričarka umetnosti, FLU Beograd
Diplomirala na katedri za istoriju umetnosti (1993-1998) na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Magistarske i doktorske studije završila u Londonu (1998-2004) gde je radila (2000-2005). Godine 2005. prelazi na Fakulet likovnih umetnosti u Beogradu gde predaje istoriju i teoriju umetnosti novog veka, od 2015. godine u zvanju redovnog profesora. Od 2006. godine je rukovodilac projekta Sistematizacija i proučavanje Državne umetničke kolekcije dvorskog kompleksa na Dedinju za Ministarstvo kulture Republike Srbije, projekat za koji je dobila najveću Evropsku nagradu iz oblasti kulturnog nasleđa, Nagradu Evropa Nostra 2018. Objavila je više knjiga i radova iz oblasti barokne kulture, istorije državnog spektakla, kulturne istorije Srba u Trstu kao i istorije kolekcionarstva i očuvanja kulturnog nasleđa.
