GMS | icon

Izdvajamo

Svaki muzej ima svoju „Mona Lizu“! Izdvajamo za vas deset remek-dela Galerije Matice srpske koja ne smete da propustite u poseti stalnoj postavci.

Свети Сава са Србима светитељима Дома Немањина

Grafika Sveti Sava sa Srbima svetiteljima Doma Nemanjina najstarije je delo u ovom mediju u srpskoj umetnosti, a ujedno i čestitka adresirana carici Mariji Tereziji.

Аутопортрет Стевана Алексића

Preispitivanje sopstva i čovekovog postojanja donosi Autoportret Stevana Aleksića, umetnika koji je u srpsko slikarstvo uneo ideje simbolizma.

Морнар на молу

Slika Mornar na molu predstavlja enigmatičan lik lađara, kojeg je „kubistički isklesao” Sava Šumanović tokom svog boravka u Parizu.

Genius

Genius na lucidan i groteskni način kritikuje stanje društva koje je slikar Ivan Tabaković osetio kao hroničar svog vremena.

Свети Димитрије

Ikona Sveti Dimitrije pronađena u zvoniku Almaške crkve u Novom Sadu, jedan je od najzanimljivijih prikaza ovog svetitelja na vatrenom konju.

Мајска скупштина

Istorijska kompozicija Majska skupština predstavlja izuzetan vizuelni dokument najvažnijeg događaja u istoriji Srba na teritoriji Vojvodine u 19. veku.

Надурена девојчица Урош Предић

Na slici Nadurena devojčica Uroš Predić je savršeno zabeležio ličnost i duh deteta. Ova Galerijska „Mona Liza“ nijednog posetioca ne ostavlja ravnodušnim.

Историјска композиција Мајска скупштина представља изузетан визуелни документ најважнијег догађаја у историји Срба на територији Војводине у 19. веку.

Ranjeni Crnogorac jedan je od studentskih radova Paje Jovanovića, zahvaljujući kojem je stekao svetsku slavu kao slikar „imaginarnog Balkana”.

Аутопортрет Стефана Тенецког

Autoportret Stefana Teneckog jedan je od prvih autoportreta u srpskoj umetnosti, na kojem je slikar iskazao visok nivo samosvesti i istakao svoj društveni položaj.

Анка Топаловић рођ. Ненадовић

Portret Anka Topalović rođ. Nenadović izdvaja se kao najraniji ženski portret koji je naslikala jedna žena – prva srpska akademska slikarka Katarina Ivanović.

Пејзаж Дурмитор изведен слободним, брзим и спонтаним потезима, уводи нас у свет симболичког планинског предела како га види Петар Лубарда.

Pejzaž Durmitor izveden slobodnim, brzim i spontanim potezima, uvodi nas u svet simboličkog planinskog predela kako ga vidi Petar Lubarda.