Beleške iz depoa

Umetnost krasi, između ostalog, osećaj bogatstva obeležen sakupljanjem, kolekcioniranjem i skladištenjem. Depo u sklopu muzeja predstavlja skrovito mesto, srce kolekcije, tajni prostor u koji ne može svako da zakorači. Francuska reč za depo prisutna je u celom svetu i označava skladište, ostavu, magazin, mesto za pohranjivanje dragocenosti. U prošlosti to je mesto u kome se čuvalo blago a danas, u kontekstu muzeja, depo je posebno opremljen prostor za odlaganje i čuvanje umetnina koje se trenutno ne nalaze u izložbenom prostoru. U Galeriji Matice srpske se čuva blizu 10. 000 umetničkih predmeta i samo mali deo je dostupan publici. Glavnina slika, ikona, nekadašnjih delova ikonostasa, crteža, grafika, skulptura, antiknog nameštaja, digitalnih printova i drugog materijala nalazi se u depoima, u strogo kontrolisanim klimatskim uslovima organizovanim po najsavremenijim muzejskim standardima preventivne zaštite.

Kuriozitet Galerije Matice srpske predstavlja depo u suterenu zgrade koji je izvorno bio trezor u zgradi podignutoj 1926. godine za potrebe Produktne berze. Interesantno, prvobitni trezor Produktne berze danas je skriveni tezaurus u kome je dobar deo kolekcije slika iz kolekcije GMS. U belo ofarbane rešetke na kojima su pomoću specijalnih metalnih S kuka okačena platna sa prikazima građanskih portreta, pejzaža i apstraktnih kompozicija, pomeraju se na mali dodir i pažljivo ih izvlače ruke konzervatora u belim pamučnim rukavicama. Jedini zvuk koji se čuje je ritmično oglašavanje odvlaživača. Data logeri postavljeni su na biranim pozicijama kako bi pratili i digitalno beležili vlažnost, temperaturu i njihov odnos toliko bitan za potrebnu mikroklimu u depou. Povremeno treptanje neonskih sijalica remeti obavezno upisivanje u knjigu depoa na čijim listovima se mogu pratiti unošenja i iznošenja slika kao i svojeručni potpisi zaduženih kustosa sa precizno navedenim datumima. Kustosi i konzervatori pamte šifru za ulazak nakon otvaranja teških sivih protivpožarnih vrata. Svako od njih, u času ukucavanja lične šifre seti se, u sebi izgovorene tajne šifre, nalik na magičnu rečenicu zapovednog tona “Sezame otvori se”. Nakon što se teška vrata otvore, pred muzejskim poslenicima ukazuju se redovi blisko nanizanih slikarskih lakiranih površina u pozlaćenim ukrasnim ramovima. Sa njih vise plastificirani kodovi sa inventarnim brojevima, ulaznica za sledeći nivo mizejskog lavirinta – elektronsku bazu.

Sledeće godine obeležićemo stogodišnjicu zgrade u kojoj se nalazi Galerija Matice srpske. Arhitekta Lazar Dunđerski opredelio se da zgradu Produktne berze izvede u stilu svedenog akademizma. U to vreme postojali su bočni ulazi sa stepeništima koje su vodili u suterenske prostorije i na spratove. Okolo trezora Produktne berze kojeg su kustosi ranijih generacija nazivali “Mračna sala” i danas postoji uski ophod okolo čitave prostorije kao dodatni sigurnosni pojas i fizička brana od faktora rizika – plamena, poplave ili zatrpavanja usled urušavanja. Ovaj uski prolaz više liči na inicijacijski put u nepoznato, mračni i vlažni prolaz u kome se teško diše i slabo vidi. I ranije su u reprezentativnim muzejskim zgradama depoi bili smeštani u podzemne prostorije bez prirodnog svetla do čijih se riznica dolazilo složenim sistemom hodnika. Jer, depoi su proizašli iz nasleđa praistorijskih grobnih ostava, podzemnih grobnica u Vavilonu i manastirskih riznica.

Kasnije, zgrada je adaptirana za potrebe Galerije Matice srpske i taj posao je poveren uglednom arhitekti i konzervatoru Ivanu Zdravkoviću 1955. godine, dok je za nadzor bio zadužen čuveni novosadski arhitekta Đorđe Tabaković. 1958. godine Galerija Matice srpske je otvorena za javnost i od tada, nepunih sedam decenija u njoj se radi na predstavljanju, čuvanju i konzervaciji naše značajne zbirke, muzeja koga s pravom nazivaju “ponos nacije”. Među njenim zidovima kruži veliki broj zanimljivih priča a najveći deo njih bezbedno “drema” u tami depoa. Koliko depoa ili “pretkomora” ima GMS i šta se sve u njima može pronaći, otkrićemo u narednim “beleškama iz depoa”.

Dr Danilo Vuksanović
pomoćnik upravnika GMS