Aksentije Marodić i Matica srpska
Prateći program izložbe Aksentije Marodić. U potrazi za večnom lepotom
Nacionalni angažman i javni rad Aksentija Marodića vezan je i za najstariju srpsku književnu, kulturnu i naučnu instituciju. NJegova saradnja s Maticom srpskom trajala je gotovo punih pet decenija, od 1861. do njegove smrti 1909. godine. Prvi angažman tada mladog subotičkog „živopisca” bio je izrada nacrta za spomen-medalju povodom proslave stogodišnjice rođenja Save Tekelije, velikog srpskog dobrotvora i zadužbinara, doživotnog predsednika Matice srpske, održane 1861. godine u Novom Sadu.
Posredno uključen u rad Matice srpske, Marodić je njen formalni član postao 1880, a tri godine kasnije izabran je za člana Književnog odeljenja, čime je dodatno učvrstio veze s ovom ustanovom. Prema Matičinoj porudžbini uradio je portrete njenih časnika: predsednika Platona Atanackovića, Stevana Branovačkog, Jovana Subotića, sekretara Teodora Pavlovića, dobrotvora i zadužbinara Petra Kostića i Petra Konjevića, čime je doprineo vizuelnom uobličavanju Panteona Matice srpske. Decenijama je negovao saradnju i sa Društvom za Srpsko narodno pozorište, čiji član je postao krajem 1903. godine.
Predavanje drži: dr Tijana Palkovljević Bugarski, upravnica Galerije Matice srpske
